Cilj ove stranice je uputiti vas u osnove i povijest latinskog jelika. Latinski jezik je Hrvatima često uspješno pomagao pri napadima mađarizacije i germanizacije.

Latinski je danas izumrli indoeuropski jezik iz porodice italskih jezika. Širenjem rimske države čiji je bio službeni jezik latinski se proširio na golemo zemljopisno područje i nametnuo se kao jezik administracije, a razvojem rimske književnosti iskristalizirao se u svojoj literarno-umjetničkoj formi.

Različiti pokrajinski dijalekti pučkoga latinskog s vremenom su se toliko počeli međusobno razlikovati da su se iz njih razvili današnji romanski jezici: talijanski, rumunjski, retoromanski, francuski, provansalski, španjolski i portugalski. Od latinskog se baštini velik broj znanstvenih i umjetničkih termina, u svim europskim jezicima.

Smatra se da je latinski jezik kao govorni jezik izumro u 9. stoljeću; ipak je sve do 19. st. bio jezik međunarodne komunikacije, diplomacije i znanosti, a latinska književnost bujala osobito za vrijeme renesanse. Bio je i jezikom rimokatoličke liturgije sve do Drugoga vatikanskoga sabora, a dugo je bio službeni jezik u hrvatskim zemljama. Danas se koristi jedino u pravu i medicini. Službeni je jezik još jedino u Vatikanu.